Za biznis bez granica

11 Apr 2023

Šta je zajedničko sletanju Apolo 11 na  Mesec, “alatu” za lečenje genetskih bolesti ovenčanom Nobelovom nagradom i  danas sve popularnijem ChatGPT? 

Omogućile su ih i kreirale žene ili timovi koje su one vodile.

Iako ženski pečat stoji na mnogim revolucionarnim naučnim i inženjerskim izumima, žena u svetu inženjerstva i tehničkih nauka i dalje je manje nego muškaraca. Prema podacima Ujedinjenih nacija, globalno posmatrano, među diplomiranim inženjerima samo je 28 odsto žena. U nekim novim segmentima kao što je, recimo, veštačka inteligencija, znatno ih je manje: tek svaki peti specijalista u ovoj oblasti je žena.

Iskreno me raduju podaci prema kojim se Srbija, po učešću žena, pre svega u nauci (na univerzitetima i u institutima), ali i sa diplomom STEM fakulteta (inženjerstvo, proizvodnja, IKT, matematika i statistika, građevinarstvo, prirodne nauke), visoko rangira – iznad globalnog i proseka mnogih razvijenih evropskih zemalja. I da se poslednjih godina sve više devojaka odlučuje za tehničke studije, za neke čak i više nego mladići. Poređenja me raduju, ne da bismo time argumentovali da se predrasude o muškim i ženskim zanimanjima na ovim balkanskim prostorima brže otklanjaju nego drugde, jer to ćemo moći da tvrdimo tek onda kada i u medicinskim, tekstilnim ili filološkim školama i fakultetima budemo imali učenika i studenata, koliko učenica i studentkinja. Statistika ohrabruje iz, pre svega, ekonomskih razloga, zbog kojih je važno da se više mladih bez obzira na pol, a posebno više devojaka nego ranije, odlučuje za inženjerske studije i karijeru. Iz tih razloga, ali i u želji da brišemo granice i nastavimo da otklanjamo stereotipe, da doprinesemo ekonomskom snaženju žena, ali i svim vidovima ravnopravnosti i uvažavanja razlika među ljudima, Privredna komora Srbije je podržala Siemensovu inicijativu i uključila se u projekat „Inženjerka godine“.

Jer, uđete li danas u najuspešnije kompanije, videćete svet u svim njegovim različitostima, koji posluje i stvara novu vrednost u okruženju koje poštuje svakog pojedinca, bez obzira na poreklo, boju kože, veru, pol, seksualnu orijentaciju ili imovinsko stanje.

Uz maksimalno uvažavanje ličnih sklonosti i slobode izbora budućeg zanimanja, u vremenu digitalne ekonomije i nikad bržih tehnoloških promena, pod okriljem četvrte, a sada već i pete industrijske revolucije, jednako je važno i racionalno da, svaki mladi čovek ima u vidu i potrebe tržišta i perspektive koje njegovi izbori sa sobom nose. Već danas inženjeri tehničkih nauka gotovo bez izuzetka, od IKT stručnjaka preko mašinskih, građevinskih inženjera, do tehnologa i logističara, među najtraženijim su i u svetu i kod nas, a većine praktično nema na evidencijama nezaposlenih. Primera radi, uprkos rastu broja IKT specijalista u EU za 51 odsto u poslednjih deset godina (što je devet puta brže nego u drugim profesijama), 58 procenata firmi u EU imaju poteškoće sa pronalaženju IKT stručnjaka. Kako tražnja nastavlja da raste, poslednje procene Evropske komisije ukazuju da će Uniji do 2030. nedostajati oko 8 miliona IKT specijalista. To otvara nove šanse i mogućnosti i srpskom, najbržem rastućem IKT sektoru, ali i drugim inženjerskim strukama, ne samo za outsourcing poslove za evropske i svetske kompanije, već i za kreiranje svojih proizvoda koje će prodavati na stranim tržištima. I za nova radna mesta i veći izvoz i bolju zaradu, i firmi i ICT stručnjaka koji će odavde raditi, ne odlazeći u svet.

Motivisana potrebama i domaćih firmi i stranih investitora, posebno visokotehnoloških, koje osim fabrika kod nas otvaraju i svoje istraživačko-razvojne centre i ovde dolaze, između ostalog, zbog vrhunskih inženjera cenjenih u svetu, ali i zbog baze koje naše školstvo gradi za budućnost, Privredna komora Srbije kroz razvoj dualnog obrazovanja u srednjim školama i fakultetima i druge projekte značajno doprinosi prilagođavanju obrazovnog sistema potrebama tržišta rada, zadovoljavanju kadrovskih potreba kompanija koje posluju u i atraktivnosti ekonomije za nove investicije.

Paralelno, radimo na podsticanju žena da odvažnije ulaze u biznis i jačanju svesti poslodavca o potrebi brisanja razlika u uslovima rada žena i muškaraca. Činjenica je da su žene često slabije plaćene od muškaraca za iste poslove, čak i u tehnološki najnaprednijim sektorima, da su lošije pozicionirane, da ih je manje na rukovodećim radnim mestima nego njihovih kolega... To činimo i svojim primerom: od ukupnog broja zaposlenih u Privrednoj komori Srbije i ukupnog broja rukovodilaca na svim nivoima oko dve trećine su žene.

Ova akcija jedan je od načina da primerima ostvarenih i uspešnih inženjerki Srbije motivišemo mlade ljude, posebno devojke da upisuju inženjerske – studije budućnosti, da se opredeljuju za poslove koja će im omogućiti bolji pristup i bolju poziciju na tržištu rada, otvoriti najbolje perspektive i za zapošljavanje i za dobru zaradu i za karijerno napredovanje i za lično zadovoljstvo. Kompanijama koje ovde posluju i koje nameravaju da u Srbiji investiraju to će doneti najpotrebnije, najtraženije kadrove, stručnjake prema potrebama savremenog poslovanja i zadovoljne zaposlene, posvećene poslu, vernije, odgovornije, vrednije i produktivnije, koji će stvarati novu vrednost i kreirati nove proizvode.

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije