Važni izumi žena kroz istoriju

21 Apr 2025

Ujedinjene nacije odabrale su da se 21. april svake godine obeležava kao Svetski dan kreativnosti i inovacija kako bi se podigla svest globalne javnosti o ulozi kreativnosti i inovacija u društveno-ekonomskom razvoju, izgradnji održivog društva i podsticanju svih aspekata ljudskog razvoja.

U duhu ovog dana, podsetimo se važnih izuma u prošlosti iza kojih stoje žene.

Eldorado Jones, poznata pod nadimkom „Žena od gvožđa“, bila je vlasnica fabrike za obradu metala u kojoj su radile isključivo žene starije od 40 godina. Iako nikada nije dobila finansijska sredstva za proizvodnju svog izuma, 1917. godine je zaslužna za pronalazak prigušivača avionskog motora. Navodi se da je ovaj prigušivač mogao smanjiti buku bez ikakvog uticaja na snagu motora. Opisivan je i kao prvi uspešni izduvni prigušivač za avionske motore.

U kulinarskom svetu, svakodnevni život u kuhinji je transformisala Josephine Cochrane, koja je 1886. izumela mehaničku mašinu za pranje sudova. Umorna od sluge koji joj cepaju fini porcelan, stvorila je mašinu koja je mogla brže i efikasnije da čisti suđe. Njen izum, koji je na kraju patentirala, postao je model za moderne mašine za pranje sudova i predstavljao je proboj kako u praktičnosti tako i u kućnom radu.

U svetu softvera i računarstva, Grace Hopper je legenda. Kontraadmiral u američkoj mornarici, bila je jedan od prvih programera Harvard Mark I kompjutera i izmislila je prvi kompajler za programski jezik. Njen rad je sredinom prošlog veka postavio temelje za COBOL, jezik koji je i danas u upotrebi, i pomogao je da se otvori put za razvoj modernog softvera.

Još jedna nedovoljno cenjena figura je Hedy Lamarr, poznata holivudska glumica. Iza ekrana, ona je ko-patentirala tehnologiju transmisije radio-zračenja preskakanja frekvencije, namenjenu bezbednoj vojnoj komunikaciji tokom Drugog svetskog rata. Iako je usvojena tek kasnije, njena ideja je postavila temelje za Wi-Fi, Bluetooth i GPS tehnologije, alate na koje se oslanjamo svaki dan.

Doprinos inovacijama u oblasti bezbednosti takođe su dale žene. Marie Van Brittan Brown, medicinska sestra, izmislila je prvi sistem kućne bezbednosti 1966. Zabrinuta zbog rastuće stope kriminala u svom komšiluku i dugog vremena potrebnog za reagovanje policije, dizajnirala je sistem sa kamerama, monitorima, pa čak i dvosmernim mikrofonom – elementima koji sada čine osnovu današnjih sistema bezbednosti pametnih kuća.

Svet nauke o životnoj sredini mnogo duguje Rachel Carson, čija je knjiga „Tiho proleće“ iz 1962. pokrenula globalni ekološki pokret. Njen naučni rad i zalaganje doveli su do konačne zabrane DDT-a i stvaranja američke Agencije za zaštitu životne sredine. Ona je redefinisala kako svet razmišlja o pesticidima, javnom zdravlju i našoj ekološkoj odgovornosti.

Jedna od najuticajnijih inovacija u savremenoj medicini – izolacija matičnih ćelija, u velikoj meri duguje Ann Tsukomato, koja je 1991. ko-patentirala proces za izolovanje ljudskih matičnih ćelija. Ovaj proboj je otvorio vrata brojnim tretmanima za rak, degenerativne bolesti, pa čak i regeneraciju organa, menjajući način na koji se medicina bori protiv mnogih teških stanja.